Alkalna Dijeta: Šta Kažu Činjenice?

Alkalna dijeta izgleda previše dobro da bi bila istinita.

Zagovornici ove ishrane tvrde da zamena namirnica koje su kisele alkalnom hranom može poboljšati zdravlje.

Oni čak tvrde da ova vrsta ishrane može pomoći u borbi protiv ozbiljnih bolesti poput raka.

Postoji zapravo veliki broj ljudi koji se kunu u ovu dijetu i tvrde da ona donosi neverovatne rezultate...

Ali postoji li neki dobar dokaz u prilog alkalnoj dijeti? Hajde da pogledamo.

Šta Je Alkalna Dijeta?

Alkalna dijeta se zasniva na ideji da hrana koju jedete može da izmeni kiselosti ili baznosti (pH vrednost) vašeg tela.

Kada telo metaboliše hranu, kao rezultat ovog procesa dobija se energija (kalorije). Vaše telo zapravo sagorevate namirnice, samo što se ovo sagorevanje u organizmu dešava na spor i kontrolisan način.

Ako biste stvarno spalili neku namirnicu, na kraju bi ostao samo pepeo, slično kao kada sagoreva drvo u peći.

Ispostavlja se da ovaj pepeo može biti kiseo ili alkalan (ili neutralan) ... i zagovornici ove ishrane tvrde da on može direktno da utiče na kiselost vašeg tela.

Dakle, ako jedete hranu sa kiselim ostatkom, to čini vaše telo kiselim. Ako jedete hranu sa alkalnim ostatkom, to čini vaše telo alkalnim. Neutralni pepeo nema efekta. Jednostavno.

Smatra se da kiseli ostatak čini da ste podložni bolestima, dok alkalni ostatak se smatra zaštitom za telo. Izborom više alkalne hrane, trebalo bi da budete u stanju da "alkalizujete" vašu ishranu i poboljšate zdravlje.

Hrana koja ostavlja kiseo ostatak sadrži proteine, fosfate i sumpor, a alkalne komponente uključuju kalcijum, magnezijum i kalijum (12).

 Određene vrste hrane se smatraju kiselim, alkalnim ili neutralnim:

 
Zaključak: Prema zagovornicima alkalne ishrane, ostatak sagorevanja hrane u telu može direktno da utiče na kiselost ili baznost vašeg tela.

Normalne pH Vrednosti Tela

Kada se govori o alkalnoj, tj. baznoj ishrani, važno je da se shvati značenje pH vrednosti.

Jednostavno rečeno, pH vrednost je mera koliko je nešto kiselo ili alkalno.

pH vrednosti se kreću se od 0 do 14:

• 0-7 je kiselo.
• 7 je neutralno.
• 7-14 je alkalno (alkalna sredina se često naziva baznom).

Mnogi zagovornici ove dijete ukazuju na to da ljudi prate svoje pH vrednost primenom testa urina, vodeći računa da je rezultat alkalan (pH vrednost iznad 7) a ne kiseo (ispod 7).

Međutim važno je napomenuti da pH vrednost tela varira u velikoj meri od organa do organa. Neki delovi su kiseli, drugi su alkalni. Ne postoji određen nivo.

Stomak je pun hlorovodonične kiseline, dajući mu pH vrednost između 2 i 3.5 (izuzetno kisela sredina). Ovo je neophodno da bi se razgradila hrana.

S druge strane, ljudska krv je uvek blago alkalna, sa pH između 7.35 i 7.45.

Vrednost pH krvi koja izlazi iz ovog normalnog opsega je veoma ozbiljan poremećaj koji može biti fatalan ukoliko se ne leči. Međutim ... ovo se dešava samo tokom određenih bolesti i nema apsolutno nikakve veze sa hranom koju jedete iz dana u dan.

Rezime: pH vrednost je mera koliko je nešto kiselo ili alkalno (bazno). Stomačna kiselina je visoko kisela, a krv blago alkalna, sa pH vrednošću između 7.35 i 7.45.

Hrana Utiče na pH Vašeg Urina ali ne i na pH Vaše Krvi

Veoma bitno za vaše zdravlje je da pH vaše krvi ostane u granicama normale.

Ako bi ova vrednost ispala van normalnog opsega, vaše ćelije bi zaustavile svoj rad i ako se ovo stanje ne leči, mogle bi da nastupe fatalne posledice.

Zbog toga, vaše telo ima mnogo efikasnih mehanizama da reguliše pH ravnotežu u telu. Ovo je poznato kao Kiselo-bazna homeostaza.

Srećom po nas, na ove mehanizme je gotovo nemoguće delovati spolja i promeniti pH vrednost krvi. Kada ovo ne bi bilo istinito, mi bismo sasvim sigurno bili u nevolji.

Činjenica je ... naša hrana jednostavno ne može promeniti pH vrednost naše krvi.

Međutim, hrana može definitivno promeniti pH vrednost urina, iako je ovaj efekat pomalo nepouzdan (34).

To je zapravo jedan od glavnih načina kako telo reguliše pH vrednost vaše krvi ... tako što izbacuje kiseline u vašem urinu.

Pojedite jednu veliku šniclu i nekoliko sati kasnije vaš urin će biti kiseo, jer telo uklanja kiselost iz svog sistema.

Sa druge strane, pH vrednost urina je zapravo veoma slab pokazatelj ukupne telesne pH vrednosti i opšteg zdravlja. Na pH mogu da utiču mnogi faktori, osim ishrane.

Na primer, nešto što se slabo pominje a veoma mnogo utiče na pH vrednosti vašeg tela: način na koji dišete! Ako dišete plitko, u krvi se zadržavaju veće količine CO2 (ugljen dioksida), što povećava kiselost.

Stoga, čak i ako koristite test trake za urin i vidite da vaš urin postaje alkalan, to ima veoma malo značaja za alkalnu sredinu krvi, ili za vaše celokupno zdravlje.

Sve u svemu: Vaše telo čvrsto reguliše pH vrednosti krvi i na njih nije moguće uticati preko ishrane. Međutim, ishrana može da promeni pH vrednosti urina.

Hrana Koja Promoviše Kiselu Sredinu ne Dovodi do Osteoporoze

Osteoporoza je progresivna bolest kostiju koja se karakteriše smanjenjem mineralnog sadržaja kostiju.

Osteoporoza je naročito česta kod žena u postmenopauzi, a može drastično da poveća rizik od preloma.

Mnogi pobornici alkalne dijete veruju da u cilju održavanja konstantne pH vrednosti krvi, telo uzima alkalne minerale (kao što su kalcijum) iz kostiju da bi ublažilo kiselost iz hrane koju jedete.

Prema ovoj teoriji, kisela ishrana, kao što je standardna zapadna ishrana, će izazvati gubitak mineralne gustine kostiju.

Veliki problem sa ovom teorijom je taj da se funkcija bubrega potpuno ignoriše. Naši bubrezi su veoma bitni za uklanjanje kiseline i regulisanje telesne pH. To je jedna od njihovih glavnih uloga.

Bubrezi proizvode bikarbonatne jone koji neutrališu kiseline u krvi, što je održiv proces koji omogućava telu da čvrsto reguliše pH vrednosti krvi (5).

Naš respiratorni sistem je takođe uključen u kontroli pH krvi. Kada se joni bikarbonata iz bubrega vežu sa kiselinama iz krvi, oni formiraju ugljen-dioksid (koji se izdiše) i vodu (koja se izbacuje preko mokraće).

Kosti uopšte nisu uključeni u ovom procesu.

Drugi problem sa ovom hipotezom, je da ignoriše jednog od glavnih pokretača osteoporoze, a to je gubitak u kolagena u kostima (6, 7).

Ironično, ovaj gubitak kolagena je snažno povezan sa niskim nivoom ortosilicijumske kiseline i askorbinske kiseline (vitamin C) u ishrani (8).

Gledajući istraživanja, ne postoje studije koje su otkrile vezu između ishrane kiselim namirnicama i gustine kostiju ili rizika preloma. U stvari, ne postoji ni veza između pH urina i zdravlja kostiju (91011).

Suprotno popularnom verovanju, visoko proteinske dijete (koje dovode do formiranja kiseline sredine) su zapravo povezane sa zdravijim kostima (12, 13, 14).

Ova oblast nije ni u kom slučaju potpuno istražena, ali ono što postoji sugeriše da su životinjski proteini, hrana koja spada u kisele vrste hrane, zapravo koristna za zdravlje kostiju.

Gledajući klinička ispitivanja, mnoge studije su došle do zaključka da dijete zasnovane na kiselim namirnicama nemaju uticaja na nivo kalcijuma u ​​telu (151617).

Ako ništa drugo, ova ishrana poboljšava zdravlje kostiju povećanjem zadržavanja kalcijuma i aktiviranjem IGF-1 hormona koji stimuliše oporavak mišića i kostiju (1819).

Ovo ide u prilog studijama koje povezuju ishranu bogatu proteinima (koje dovode do kisele sredine u telu) sa boljim zdravljem kostiju, a NE gorim.  

Rezime: Istraživanja ne podržavaju ideju da je kisela ishrana štetna za zdravlje kostiju. Proteini, koji su namirnice kiselog tipa, izgleda da više koriste nego što štete.

Koja je Veza Kiselosti i Raka?

Najsveobuhvatnije istraživanje koje je trenutno dostupno o vezi između ishrane koja promoviše kiselu sredinu u telu i raka govori o tome da ne postoji direktna veza (20).

Uprkos ovim dokazima, mnogi i dalje smatraju da je rak nastaje samo u kiseloj sredini i da se može tretirati ili čak lečiti alkalnom dijetom.

Ali, ova ideja je pogrešna iz nekoliko razloga.

Prvo i najvažnije, kao što je pomenuto ranije, hrana ne može da utiče na pH vrednost krvi (421).

Drugo, čak i ako pretpostavimo da bi hrana mogla dramatično promeniti pH vrednosti krvi ili drugih tkiva, ćelije raka nisu ograničene na kisele sredine.

U stvari, kancer raste u normalnom telesnom tkivu koje ima alkalni karakter -  pH 7.4. Mnogi eksperimenti su pokazali uspešno gajenje ćelija raka u baznoj sredini (22).

I dok tumori rastu brže u kiselim sredinama, oni zapravo sami kreiraju ovu kiselost. Dakle nije kisela sredina ta koja stvara rak, već je rak taj koji stvara kiselu sredinu (23).

Rezime: Trenutna istraživanja pokazuju da apsolutno ne postoji veza između ishrane koja promoviše kiselost i raka. Ćelije raka rasti i u alkalnim sredinama.

Možemo li da Naučimo Nešto iz Ishrane Naših Predaka?

Razmatranjem teorija kiselo-alkalnog odnosa tela sa evolutivnog i naučnog stanovišta može da nam otkrije dosta toga.

Jedna studija procenjuje da je 87% ljudske populacije pre nastanka poljoprivrede konzumiralo alkalne dijete (24).

To je osnova za mnoge argumenate u korist alkalne ishrane.

Međutim, studije Vestona Prajsa o Masai narodu i Inuitima su prve nagovestile da kisela ishrana ima malo ili nimalo uticaja na sveukupno zdravlje.

Ove autohtone populacije održavale su vrhunsko zdravlje uprkos dijetama zasnovanim u velikoj meri na životinjskoj hrani.

Novija istraživanja procenjuju da je ishrana oko polovine populacije pre početka poljoprivrednih aktivnost bila bazirana na baznim, a druga polovina na kiselim namirnicama (25).

Ovo izgleda realnije s obzirom da su naši preci živeli u veoma različitim klimatskim uslovima sa pristupom različitim namirnicama. U stvari, dijete na bazi namirnica kiselog tipa su bile češće kako su se ljudi pomerali daleko od tropskih krajeva prema severu (26).

Dakle, uprkos činjenici da je oko polovine lovaca-sakupljača jelo neto namirnica kiselog tipa, moderne bolesti praktično nisu postojale (27).

Šta Treba Upamtiti

Za razliku od mnogih neobičnih dijeta, alkalna dijeta je zapravo prilično zdrava.

Ona podstiče na veći unos voća, povrća i zdrave biljne hrane, dok ograničava prerađenu, visoko rafinisanu hranu.

Međutim, tvrdnje o mehanizmima rada ove dijete nisu podržane od strane nauke, ljudske fiziologije, ili bilo koje pouzdane studije.

Kiseline su zapravo neke od najvažnijih gradivnih jedinica života ... uključujući aminokiseline, masne kiseline i DNK (dezoksiribonukleinske kiseline).

Alkalni dijeta je zdrava, jer se zasniva na stvarnoj, neprerađenoj hrani. To nema apsolutno nikakve veze da li su namirnice bazne ili kisele.

Izvor: Na bazi članka sa sajta "Authority Nutrition"