Šta je to Kortizol i Kako Smanjiti Ovaj Hormon Stresa

Dve knjige, bestseleri iz oblasti zdravlja, govore o tome na koji način neprestano povišeni nivoi kortizola utiču na telo. Prva knjiga je znamenito delo Caffeine Blues (autor Cherniske). On je bio među prvima koji su povezali mnoštvo posledica konzumiranja kofeina sa stimulacijom nadbubrežne žlezde i lučenjem kortizola.

Kortizol je prvi i najvažniji hormon stresa u telu. Nakon publikacije ove knjige, proučavanje kortizola, njegove veze sa kofeinom, kao i dugoročne posledice povišenih vrednosti kortizola po zdravlje čoveka su potvrdili teorije ovog autora.

Sledeća publikacija, The Cortisol Connection (autor Talbott), je predstavila čak i jaču sliku o onome što se dešava u telu kada je ono prepravljeno kortizolom.

Kortizol Stimuliše Mehanizam “Opasnosti” i Dovodi do Odgovora Tela na Stres

I Černiski i Talbott objašnjavaju da je kortizol hormon neophodan telu. On je dizajniran da vam pomogne da se probudite ujutru. Takođe vam pomaže u hitnim slučajevima da se nosite sa neposrednom opasnošću.

Porast kortizola pokreće oslobađanje aminokiselina iz mišića, glukoze iz jetre, i masnih kiselina iz masnog tkiva u krvotok. Na taj način telo može da pristupi ogromnim količinama energije veoma brzo, što je bitno, na primer, kada se nalazite u neposrednoj opasnosti.

Pošto moderan život obično ne pruža priliku da reagujete na ovu navalu energije intenzivnom fizičkom aktivnošću, povišeni nivoi hormona nastavljaju da stimulišu oslobađanje još veće količine stres hormona.

Na primer, zbog tromog životnog stila, mi obično ispijamo šolju za šoljom kafe, dok sedimo za stolom, za vreme obroka, ili u kolima. Kada kofein pokrene naglo lučenje kortizola, javlja se dodatno stanje stresa, a naš dan je već ionako ispunjenim stresnim događajima.

Starenje i Katabolički Metabolizam

Povišeni nivoi hormona stresa uvode telo u ono što Černiske i Talbott zovu “kataboličkim” stanjem. Ovo je destruktivna faza ćelijskog života koja uključuje rasprostranjenu destrukciju tkiva, gubitak mišića, smanjenje koštane mase, potiskivanje imunog sistema, pa čak i smanjenje mozga! Kako telo stari, proizvodnja kortizola se uvećava i povezuje se sa niskim nivoima DHEA, testosterona, i estrogena, gubitkom hrskavice i koštanim i mišićnim gubitkom.

Mnogi ljudi dolaze do zaključka da ne mogu da tolerišu kofein nakon što napune 40 godina, a mogli su da ga tolerišu veoma dobro kada su imali 20. Na sredini života, mi osećamo kako počinjemo da starimo, proizvodnja DHEA se smanjuje, kortizol se uvećava, i odjednom, nemamo više istu energiju ili istu izdržljivost koju smo nekada uzimali zdravo za gotovo.

Gojaznost, Srčane Bolesti, i Dijabetes

Hronična dugoročna izloženost hormonima stresa remeti metabolizam tela i dovodi do uvećanog šećera u krvi, visokog holesterola i visokog krvnog pritiska kao i do uvećanja masnog tkiva zbog uvećanog apetita. Stres stimuliše žudnju za slatkim, za kalorijski gustom hranom, za slanom hranom i užinama bogatim ugljenim hidratima. Kombinacija visokih nivoa kortizola, niskog DHEA, i malih koncentracija hormona rasta dovodi do skladištenja masnoća u telu, gubitka mišićne mase i usporenog metabolizma. Zato nije ni čudno što neke vrste popularnih dijeta savetuju izbacivanje kofeina da biste smršali!

Hronični stres čini da sagorevate manje kalorija a kortizol može da smanji sposobnost tela da oslobađa masnoću radi sagorevanja. Umesto toga, počinjemo da sagorevamo šećere a da skladištimo masnoću. Hormoni stresa mogu da uvećaju skladištenje masnoća u predelu abdomena, baš na onom mestu na kome nam ona nije potrebna.

Hronični stres može navesti telo da ignoriše dejstvo insulina. Insulinska rezistencija se razvija kada ćelije ne uspevaju da odgovore na poruku insulina da prime u sebi glukozu iz krvotoka. Smatra se da povišen nivo šećera u krvi zbog stresa i ishrane doprinosi razvoju insulinske rezistencije.

Ako insulin ne uspe da otključa naše ćelije, apetit se pojačava a sposobnost tela da sagoreva masnoće smanjuje. Ovaj sindrom je deo problema današnjeg doba gde dolazi do porasta gojaznosti i dijabetesa.

Poremećen Imuni Sistem

Kortizol smanjuje timus. Timus je jedna od glavnih žlezda koja reguliše imunitet u telu. Na taj način kortizol sprečava aktivnost belih krvnih zrnaca kao i njihovu proizvodnju. Zapravo kortizol može da signalizira ćelijama imunog sistema da se ugase i umru. Produžena izloženost može istim tim ćelijama da signalizira da napadnu sopstveno tkivo što dovodi do autoimunih bolesti.

Na početku imuni sistem može da reagure burno što dovodi do alergija, astme i raznih poremećaja imunog sistema, kao što su lupus, reumatoidni artritis, Hronovu bolest, fibromijalgija i sindrom iritabilnih creva. Kasnije, duga izloženost kortizolu može da vodi do potiskivanja imunog sistema i do mnogo ozbiljnijih poremećaja usled neaktivnosti ovog sistema zaštite.

Stres inhibira proizvodnju i aktivnost prirodnih ćelija ubica, za čitavih 50 procenata. Ove ćelije su zadužene za identifikaciju i uništavanje raka i virusnih ćelija. Što je još strašnije, hronični stres može da ubrzi rast kancerogenih ćelija u telo kao i da blokira sposobnost tela da se bori protiv raka.

Gastrointestinalni Problemi

Svi smo upoznati sa gorušicom koja nastaje usred visoke kiselosti kafe. Štaviše, kofein, time što uvećava kortizol, dovodi do toga da se energija oduzima iz gastrointestinalnog trakta, da se smanji proizvodnja enzima za probavu hrane, i da se smanji apsorpcija minerala i nutritivnih materija. Visoka kiselost u kombinaciji sa malim koncentracijama minerala može da dovede do razvoja osteoporoze.

Osim toga, kortizol sprečava rast korisne mikroflore u crevima. Ove esencijalne bakterije podržavaju imuni sistem, stvaraju vitamine B grupe, i uvećavaju apsorpciju minerala kao što je kalcijum, željezo, i magnezijum. Smanjenje populacije dobrih bakterija dovodi do češće prehlade, glavobolja, dijareje, poremećaja u varenju, i pojačan rast štetnih bakterija i gljivica, kao što je kandida.

Promene Raspoloženja i Depresija

Anksioznost, promene raspoloženja i depresija su posledice dugoročnih efekata povišenog kortizola na proizvodnju seratonina i dopamina. Iako hormoni stresa dovode do privremenog poboljšanja kratkoročne memorije na oko 30 minuta, uvećani kortizol smanjuje protok krvi i prenošenje glukoze do mozga i remeti sposobnost moždanih ćelija da koriste glukozu.

Istraživanja pokazuju da studenti koji ostaju do kasno koristeći kofein, i time uvećane nivoe kortizola, imaju problema sa svojom kratkoročnom memorijom koja ih izdaje na ispitu sledećeg dana.

Umor i Nesanica

Kortizol se prirodno proizvodi u telu i dostiže najveće nivoe ujutru oko 8 sati. Radi se o njegovoj prirodnoj funkciji da pomogne da se probudimo i postanemo aktivni rano ujutru. Ljudi koji su pod hroničnim stresom teraju svoje nadbubrežne žlezde da proizvode kortizol u velikim koncentracijama tako da je jutarnji kortizol često nizak umesto da bude visok.

Naravno, ako se probudite i osećate se tromo, većina ljudi će posegnuti za šoljom kafe da bi veštački pojačali nivo kortizola. Ako pijete kafu kasnije u toku dana, povišeni nivoi kortizola će se umešati u prirodne biološke ritmove tela. Kafa uz obrok može da pokrene višak kortizola koji dovodi do prejedanja kada se šećer u krvi kasnije snizi. Visoki nivoi kortizola mogu da se umešaju u san jer mogu da spreče ulazak u fazu sna broj 3 i 4, a to su faze dubokog sna gde se telo obnavlja i popravlja.

Starenje Kože i Bore

Na kraju, ali ne manje važno, radi se o našem izgledu. Kofein dovodi do dehidratacije tela. Kao što to čine i visoki nivoi kortizola. To dovodi do kože koja nema dovoljno vlage u sebi i koja počinje da se bora prerano. Dr. Dr. Nicholas Perricone u svojoj knjizi "The Perricone Prescription and The Wrinkle Cure" je kategoričan oko ostavljanja kafe da bi se sprečilo starenje kože. Njegovi pacijenti govore o posledicama povišenih nivoa kortizola na starenje kože i pojavu bora zbog dehidratacije i smanjenja kolagena i elastina.

Šest Saveta Kako Smanjiti Proizvodnju Kortizola:

Cherniske i Talbott obojica naglašavaju važnost uvećanja našeg anaboličkog metabolizma, obnove i podmlađujućeg ciklusa ćelijskog života da bi se negirale posledice povišenih hormona stresa i starenja. Cherniske upoređuje anabolički i katabolički metabolizam klackalicom. Želeli biste da anabolička strana bude što je moguće više u vazduhu gore, a katabolička strana koja razgrađuju i dovode do degeneracije što je moguće niže bliže zemlji.

Evo 6 saveta koji vam daju preporuke kako smanjiti nivoe kortizola a time i katabolički metabolizam a u isto vreme da uvećate anabolički metabolizam i postignete optimalno zdravlje.

1. Eliminišite kofein iz svoje ishrane. To je najbrži način da smanjite proizvodnju kortizola i uvećate proizvodnju DHEA, glavnog anaboličkog hormona mladosti. 200 mg kofeina (jedna veća šolja kafe) uvećava nivo kortizola u krvi za 30 procenata za jedan sat. Nakon toga, kortizol može ostati uvećan čitavih 18 sati. Ovaj korak je najlakši način da smanjite svoj katabolički metabolizam i da uvećate anabolički metabolizam.

2. Spavajte dublje i duže. Prosečni 50-to godišnjak ima nivoe kortizola 30 puta veće od prosečnog 30-godišnjaka. Učinite sve da pomognete svom telu da proizvede dovoljno melatonina, prirodnog hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnog stanja. Proizvodnja melatonina se smanjuje sa starošću, a on je veoma važan za dužinu i dubinu vašeg ciklusa sna.

3. Vežbajte dovoljno da biste izgradili višićnu masu i uvećali lučenje serotonina i dopamina u mozgu. Serotonin i dopamin su dve prirodne hemikalije našeg tela koje smanjuju anksioznost i depresiju. Cherniske preporučuje DHEA suplemente da bi se skratio period adaptacije kada loše stanje mišića i kardiovaskularnog sistema obeshrabruje ljude da bi nastavili sa vežbanjem i da bi ušli u formu. DHEA takođe uvečava izgradnju mišićne mase i osećaj snage i energije u telu.

4. Držite šečer u krvi pod kontrolom. Izbegavajte šećer u ishrani i rafinisane ugljene hidrate da se vaši nivoi insulina ne bi podizali naglo. Unosite izbalansirane obroke sa proteinima i kompleksnim ugljenim hidratima kao i zdravim masnoćama, kao što je maslinovo ulje (hledno). Ishrana bogata kompleksnim ugljenim hidratima je bolja da bi se držao kortizol pod kontrolom od ishane siromašne ugljenim hidratima. Budite dobro hidrirani - dehidratacija dovodi vaše telo u stanje stresa i podiže nivoe kortizola. Koristite čistu vodu i popojte jednu čašu vode odmah nakon buđenja.

5. Uzimajte antistres suplemente kao vitamin B, kalcijum, magnezijum, hrom i cink, antioksidanti kao vitamin C, alfa lipoinska kiselina, ekstrakt semenke grožđa i coenzim Q10. Biljke adaptogeni, kao ginseng, astragalus, eleutero, šizandra, tulsi, rodiola, i ašvaganda pomažu da se telo nosi sa propratnim efektima stresa i da se izbalansira metabolizam. Ovi suplementi i biljke neće samo smanjiti nivo kortizola već će vam pomoći da umanjite uticaj stresa na telo tako što će ojačati imuni sistem.

6. Meditirajte ili slušajte relaksacionu muziku da biste pokrenuli alfa moždane talase i alfa stanje svesti (usmerena budnost) i teta stanje svesti (relaksacija). Izbegavajte jake budilnike koji vas naglo izbacuju iz delta talasa (duboki san) u beta stanje svesti (stanje agitacije i anksioznosti). Izbegavajte kofein jer promoviše beta talase mozga, u isto vreme gušeći alfa i teta talase.

Na osnovu članka sa sajta http://teeccino.com/