Šta je Dobro za Mozak

Čovek se oseća mnogo bolje ako se zdravo hrani zato što može brže da misli, pamti, da se skoncentriše i bude raspoložen. Osnovne hranjive tvari neophodne za zdrav mozak su: amino kiseline, nezasićene masne kiseline i mikroelementi.

- Amino kiseline omogućavaju nesmetani prenos informacija u mozgu putem neuro-transmitera (prenosnika). Neuro prenosnici se sintetišu iz hrane koju smo konzumirali. Zato svakog dana treba uneti potrebnu količinu belančevina, masnih kiselina, minerala i vitamina za mozak. Postoje tri važnije vrste neuro prenosnika:

Acetilholin - upravlja našim pamćenjem. Nalazi se u povrću, pogotovo u karfiolu, zelju, brokolima, žumanjcima, kikirikiju i mlečnim proizvodima. Ne smemo dozvoliti da se snizi nivo acetilholina jer njegov nedostatak umanjuje naše intelektualne mogućnosti.

Dopamin - pomaže očuvanju pažnje, kretanja, raspoloženja, snage emocija i učenja. Dopamina ima u mlečnim proizvodima, mahunarkama i koštunjavom voću.

Serotonin - utiče na regulaciju ciklusa budnosti i sna, temperature, apetita, osećaja boli i zadovoljstva. 

- Nezasićene masne kiseline prave spoj između procesa mišljenja i osećaja.

- Glukoza je takođe neophodna jer je energetski faktor za kretanje i motivaciju.

- Mikroelementi doprinose normalnoj funkciji mozga sa svojim antioksidacionim svojstvima, sprečavajući oštećenje moždanih ćelija.

Izvori Amino Kiselina

Mlečni proizvodi su izvor aminokiselina. Esencijalne amino kiseline se u izobilju mogu naći u ... Osim toga ima ih i u mleku, sirevima i jajima, povrću i voću.

Razne vrste oraha, kao što je orah s našeg podneblja, indijski orah, brazilski orah, kikiriki, badem i lešnik su bogate amino kiselinama.

Od povrća, mahunarke su najbogatije amino kiselinama, iako mogu doneti neke druge vrste problema. To su crveni, crni, žuti, braon, beli i šareni pasulj, sočivo, grašak, boranija i bob.

Zatim, integralne (neoljuštene) žitarice od raznih vrsta žita kao i pirinač. Konzumirati veoma umereno.

Voće je takođe izvor amino kiselina. Takođe konzumirati umereno zbog drugih vrsta problema. Naročito ih ima u jabukama, smokvama, grejpfrutu, kajsijama i kruškama. Konzumiranje ovih namirnica obezbeđuje i esencijalne vitamine i hranljive materije za pravilan balans tela.

Izvori Nezasićenih Masnih Kiselina

Zdravlje nerava i moždanog tkiva u velikoj meri zavisi od nezasićenih masnih kiselina. Membrane nervnih ćelija sastavljene su od dvostrukog sloja molekula masti, a ovojnica moždanih izdanaka sastavljena je većim delom od oleinske kiseline. Od njih zavisi moć složenog mišljenja.

Najpoznatije nezasićene masne kiseline su omega 3, 6 i 9. Omega 3 i omega 6 su neophodne za funkcionisanje ljudskog tela. Organizam nije u stanju da sam proizvede ove kiseline pa se one moraju unositi ishranom. One učestvuju u formiranju moždanih struktura u periodu trudnoće, a kasnije su bitne za očuvanje funkcije moždanih ćelija, mentalne svežine, kao i za sprečavanje cerebro vaskularnih bolesti.

Omega 3 masne kiseline se nalaze u namirnicama biljnog porekla, kao što su laneno seme i laneno ulje, maslinovi ulje, semenke bundeve, orasi, soja, tofu, brokoli, spanać, zelena salata, bosiljak, lišće od grožđa, kelj, prokelj, mahunarke, karfiol, avokado, jagode, maline i bundeva.

Izvori Glukoze

Šećer pridonosi zdravlju i vitalnosti mozga samo ukoliko se unosi u manjim količinama putem namirnica niskog glikemijskog indeksa.

Hrana niskog glikemijskog indeksa je

  • Ovas
  • Preobraćeni pirinač, ječam.
  • Slatki krompir, mahunarke, sočivo.
  • Većina bobičastih voćki, povrće koji ne sadrži skrob i šargarepe

Izvori Mikroelemenata

Najbolji izvori vitamina i minerala su: sveže povrće, koštunjavo voće i semenke.

Vitamini i minerali učestvuju u brojnim ćelijskim procesima važnim za zdravlje mozga i njegovo funkcionisanje, jer snabdevaju ćelije energijom ili popravljaju ćelijska oštećenja koja su važna za pamćenje.

Belančevine unestie za doručak i za ručak, a nezasićene masne kiseline valja rasporediti u toku celog dana.

Autor: Olga Rezo