Organska Hrana ili Neorganska Hrana, Pitanje je Sada

U ovom svetu hemijskog uzgoja i genetski modifikovanih useva, postoji velika razlika kako se gaji naše omiljeno voće i povrće. Neki usevi se više prskaju od drugih, a takođe neke biljke apsorbuju više pesticida od drugih. Neke biljke apsorbuju više štetnih materija u svoj jestivi deo od drugih.

Ove razlike u zasićenosti pesticidima mogu biti veoma značajne. Što je veća izloženost pesticidima i što je veći nivo ovih štetnih materija u prehrambenim proizvodima, to je veći rizik po zdravlje. I suprotno. Što se ređe neka biljka prska, i što su manje koncentracije pesticida, to su manji i rizici po ljudsko zdravlje. Kao što vidite, stvar je prilično jednostavna.

Ovaj tekst je prilagođen sa sajta christinacooks.com. Imajte na umu da rezultati važe za namirnice koje se gaje u SAD-u. Pretpostavljamo da je situacija slična i u našoj zemlji, ali zaključke treba uzeti sa izvesnom rezervom. Kod nas situacija može biti bolja, ali u nekim slučajevima i gora, na primer zbog nepoštovanja propisa oko upotrebe ovih hemikalija u poljoprivredi.

Kako Preživeti Hemiju

Da bi se odredilo koje je voće i povrće sigurnije od ostalih, rađena su detaljna ispitivanja na osnovu izveštaja vladinih tela i privatnih studija o hemijskim ostacima u više od 150 vrsta voća, povrća, mahunarki, orašastog voća i semenki. Ono što je pronađeno kao najkorisnije, bilo je istraživanje pod nazivom Total Diet Study, kontinualno istraživanje koje obavlja FDA agencija. Radi se o najpozudanijoj proceni kontaminacije pesticidima u lancu ljudske ishrane.

Ova studija meri ukupni broj ostataka na osnovu uzorka sa 36 lokacija, uključujući sveže i konzervirano voće i povrće. Ovde ćemo razmatrati samo svežu hranu.

Organsko voće i povrće je najsigurnija hrana koja je dostupna danas na tržištu. Sadrži malo ili nimalo ostataka pesticida u sebi. Preporučuje se da aktivno tražite organske proizvode, pogotovo ako se radi o proizvodima koji su veoma mnogo zasićeni pesticidima. Organska poljoprivreda počinje da uzima maha jer sve više potrošača zahteva sigurniju, čistiju hranu.

Organska hrana nije svuda podjednako dostupna i za mnoge ljude dodatni trošak pretstavlja opterećenje u budžetu. Zato se u ovom tekstu preporučuje hrana koja je sigurnija a ukazuje na hranu koja je rizičnija što se tiče pesticida.

Podela je rađena na osnovu kategoriija hrane koja ima "zeleno svetlo", "žuto svetlo", i "crveno svetlo". Značenje je očigledno. Hrana sa zelenim svetlom je najsigurniji izbor ako se uzima u neorganskoj varijatni. Hrana sa žutim svetlom ima više hemije u sebi, i treba smanjiti njen unos ili je kupovati u organskoj varijatni. Hrana sa crvenim svetlom je najtoksičnija po naša tela.

Ova podela na tri kategorije je pojednostavljenje velike količine podataka. Cilj je bio da čovek može na lak i brz način da procenu razliku u koncentraciji pesticida kod različitih namirnica.

Kao što ćete videti, postoji puno mogućnosti da kupujete neorgansko voće i povrće a da ono bude sigurno po zdravlje. Takođe, na žalost, mnoge namirnice koje su osnova naše ishrane je bolje kupovati kao organske proizvode.

Voće

Zeleno Svetlo

  • Grejpfrut
  • Lubenica
  • Gorka dinja
  • Limeta (ako koristite koru, ipak odaberite organsku varijantu)
  • Kokos
  • Papaja
  • Urma
  • Smokva
  • Ananas
  • Guava
  • Zelena banana
  • Limun (isto kao i limeta, ako koristite koru, odaberite organsku varijantu)
  • Mandarine

Žuto Svetlo

  • Sos od jabuka
  • Banana
  • Dinja
  • Pomorandža (ali ako koristite koru, neka bude organska pomorandža)
  • Suva šljiva
  • Kupina
  • Medljika
  • Borovnica
  • Kivi
  • Brusnica
  • Nektarina
  • Ribizla
  • Nar

Crveno Svetlo

  • Jabuka
  • Kajsija
  • Trešnja
  • Grožđe
  • Breskva
  • Kruška
  • Šljiva
  • Suvo grožđe
  • Jagoda

Povrće

Zeleno svetlo

  • Špargla
  • Kupus
  • Karfiol
  • Plavi patlidžan
  • Grašak (svež ili smrznut).
  • Pasulj
  • Bamija, Okra
  • Crni luk
  • Rotkvice
  • Kiseli kupus
  • Boranija
  • Klice lucerke
  • Azuki pasulj
  • Prokelj
  • Dajkon repa
  • Koren komorača
  • Beli luk
  • Praziluk
  • Sočivo
  • Pečurke
  • Crvena blitva
  • Vlašac
  • Potočarka

Žuto Svetlo

  • Avokado
  • Cvekla
  • Brokola
  • Šargarepa
  • Ajsberg salata
  • Repa
  • Artičoka
  • Bok čoj
  • Čili papričice
  • Maslačak
  • Mirođija
  • Endivija
  • Kelj
  • Keleraba
  • Peršun
  • Bundeva
  • Soja
  • Blitva

Crveno Svetlo

  • Celer
  • Čeri paradajz
  • Raštan
  • Kukuruz
  • Krastavac
  • Zelena paprika
  • Krompir
  • Slatki Krompir
  • Pradajz

Pogledajte i sledeću listu sigurnih i rizičnih namirnica na osnovu Radne grupe za životnu sredinu iz Amerike.